Odazovi se profesore: NIKOLA LAKETA!

0
1097

Pomaga Bog

Prvenstveno zelim da Vam cestitam srecan produzetak na Novu 2008 Godinu & da se zahvalim ponovo na ranijojom izlasku u susret & pomoci oko mojih pitanja, vezano za temu o Decanskoj Hrisovulji, odnosno o povelji i kao o dokumentu. Kao sto obojica znamo da se ova povelja, cuva u Arhivu Srbije od 29 marta 1921. god. pod signaturom (oznakom) P-2.

Ovog puta, zelio bi, ukoliko ste u mogucnosti da mi izadjete u susret i pomognete na taj nacin da mi dostavite neku ili neke kontaktosobe iz Beograda ili uopste sirom Srbije, s kojim bi ja mogao da vodim korespodenciju na profesionalnom nivou. Znaci treba mi ime, prezime & e-mail adresa te kontakosobe, koja moze biti pop, svestenik, profesor akademije & nauka, istorije, arhivista ili neke institucije!?
Ponovo se zahvaljujem na ranijem poslatim podacima, koji su mi bili dovoljni da tragam & kopam (=istrazujem) dalje u dubini teme srednjovjekovne oblasti Altine & medju njenih 10:tak sela & sela Babijane (danas Babina). Koje sam doznao da je tad u selu bilo 33 kuca & 103 zitelja, dje je nekad boravio & zivijo Djurdj Markusevic, koji je takodje upisan u Decanskoj povelji. Izuzev u malom selu Grevi, stanovnistvo u altinskim naseljima bilo je slovensko & pravoslavno. U 7 altinskih sela bilo je 15 popova, sto znaci da je u nekim selima bilo i vise crkava. U selu Babijane bilo je po dva popa: pop Strezo & pop Bogoje. Nazalost, ne mogah do danas da saznam ime crkve/ crkava u Markusevica sela, Babijane? Medjutim, doznao sam s time, sto se ovdje istice, crkvena pripadnost! Sva sela, koja postoje & danas, nalazi se na teritoriji Albanije. Kao oblast, ona je poznata iz srpskih srednjovjekovnih & potonjih turskih izvora, koja se prostirala vecinom dijelom u danasnjoj sjeveroistocnoj Albaniji & manjim dijelom na juznim & jugoistocnim padinama & ograncima Prokletija … & u porecju rijeke Valbone, Drima & Erenika.

Ime oblasti, Altin, koje se javlja samo u srpskim srednjovjekovnim izvorima, nije slovenskog porijekla. Ukazuje na rimsku sponu u nastanku toponima koji je izveden od latinskog pridjeva altus – visok, sa starijim opste mediteranskom osnovom al istog znacenja & indoevropskim sufiksom in. Po osvajanju ovih oblasti Turci su zadrzali stari naziv prilagodivsi ga svome jeziku (Altin=Altun-ili, sto znaci Zlatna zemlja .. a taj se naziv zadrzao u turskim popisima & kroz 16. vijek. Altin se u izvorima prvi put pominje u zitiju srpskog pustinozitelja sv. Petra Koriskog, koji je napisao, oko 1310. god., biograf sv. Save, Teodosije Hilandarac. Kako je Petar Koriski umro u dubokoj starosti, a u Altin je stigao kao mladic, smatralo bi se da je njegov boravak u Altinu pada u sredinu 13. vijeka.
Sredinom 14. v., Altin je u crkvenom pogledu pripadao hvostanskoj episkopiji. Odredbama decanskih hrisovulja oslobadjaju se svi popovi decanske crkve od obaveza prema hvostanskom episkopu. Hvostanskom episkopu ostala je duhovna vlast & pomen, sve dr. poreze & obaveze otkupio je kralj od hvostanskog episkopa Nikole (za 400 ovaca sa jaganjcima & za 500 perpera).

Odredbama decanskih hrisovulja obuhvaceni su svi stanovnici decanskog posjeda & “jasno su naznacene njihove obaveze”, ali se stanovnici Altina izdvajaju posebnim polozajem, medju kojima je bio & Djurdj Markusevic! Posto sam dovoljno iskopao u dubini, ja bi dalje da nastavim & u sirini, jer vjerujem da tu ima jos mnogo toga sto bi mogao da istrazim & da dodjem do nekih mozda mnogo blizih & konkretnijih odgovora!

Ujedno s ovom prilikom zelim da Vam cestitam prvoslavne Bozicne praznike, Badnje vece & pravoslavnu Novu 2008. Godinu! Zelim Vam prvenstveno puno zdravlja, ljubavi, uspjeha & uopste svako dobro!!!

Spostovanjem, Markus Sasa

Sasa Markus
Göteborg, Sverige
[email protected]

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here