Molio bih nekog da mi posalje bilo kakve podatke u vezi ove porodice. Interesuje me istorija njihovog poseda i dvorca u tom selu. Unapred hvala!
Zarko Mandic
Novi Sad
[email protected]
Molio bih nekog da mi posalje bilo kakve podatke u vezi ove porodice. Interesuje me istorija njihovog poseda i dvorca u tom selu. Unapred hvala!
Zarko Mandic
Novi Sad
[email protected]
Selo Boèar i dvorac Telegdijevih iz XIV veka odkupio je spahija Hertelendi Joef 1803. godine. On je izgradio drugi dvorac u naselju oko 1820. godine. Posle njegove smrti imanje je razdeljeno izmeğu njegova tri sina Ignjaca, Mikše i Karolja. Krajem XIX veka 1890. godine spahiluk su odkupili pivari baron Ivan Bajiæ i Alojz Bajer. Bajer je uzeo novi Ignjacev dvorac, a stari dvor Telegdijevih uzeo je Ivan Bajiæ. Bajiæ Ivan je bio u srodstvu sa kraljevskom porodicom Obrenoviæ uz èiju je pomoæ od vlasti u Beèu dobio titulu barona. Njegov stariji sin Miloš Bajiæ srušio je stari dvorac Telegdijevih i poèetkom 20. veka na istom mestu izgradio novu rezidenciju koja se danas vodi kao dvorac Bajiæa. Miloš Bajiæ je bio veliki mecena i dobrotvor i osnivaè Gimnazije u Novom Sadu. Dvorac Hertelendijevih je prizemna grağevina sa osnovom u obliku æiriliènog slova p, sa duim boènim aneksima. U osnovi zgrada je projektovana u secesiji te je oblikovanje dvorca podreğeno odlikama vladajuæeg stila sa poèetka 20. veka. Uglovi zgrade su naznaèeni boènim rizalitima flankiranim moænim pilastrima i završavaju se visokim polukrunim atikama, a karakteristièan je i podkrovni talasasti venac. Parka je delimièno oèuvan, a u sklopu objekta se nalazi nekoliko ekonomskih objekata od kojih se istièe jedan na dnu parcele. Današnji dvorac Bajiæa je prizemna zgrada izduğene pravougaone osnove sa odlikama eklektike. Glavna fasada je jednostavnog stilskog rešenja, sa središnjim plitkim rizalitom u kome je niz od pet prozorskih otvora i nadvišenih arhivolti razdvojenih plitkim pilastrima koji se završavaju jonskim kapitelima. U dvorištu se nalazi ulazni trem koji nosi šest stubova koji se završavaju jonskim kapitelima. Ispod trema se nalazi kolski prolaz sa kapijom od kovanog gvoğa. Na boènim krajevima su flankirane polukrune kule.
Danas, park iza dvorca Bajiæa je uništen, na njegovom mestu se nalazi fudbalski teren, a zgrada je zakljuèana. U dvorcu Hertelendijevih je donedavno bila duševna bolnica, а sada je u pripremi dom za decu sa posebnim potrebama. Oba dvorca su u lošem stanju i oba su evidentirana kulturna dobra.
Dvorac nije otvoren za posjetitelje
Kjara
Njemacka
Za razvoj sela i okoline svojim radom
zasluno je više porodica meğu kojima
Bajer, Hertelendi, Ognjanoviæ i druge,
a poseban trag ostavila je
plemiæka porodica barona Bajiæa.
Kjara
Njemacka
Hvala Kjara! Pozdrav za tebe
Zarko Mandic
Novi Sad
[email protected]
Hvala vama
Poslala bih vam jos vise informacija, ali to je sve sto sam uspila naci.
Ako jos neke informacije nadem, poslati cu vam.
Puno pozdrava
Kjara
Njemacka
Kjara imas li nesto o dr Aurel Pajeu?
Zarko Mandic
Novi Sad
[email protected]
Prvu mlekaru podigao je veleposednik dr Aurel Paje, koji je 1923. godine sa Sofronijem Ognjanoviæem osnovao “Prvu vojvoğansku fabriku raznih sireva koja se zvala – Ognjanoviæ-Paj”
Za sada sam samo ovo pronasla.
Kjara
Njemacka
[email protected]
Staro prezime Ognjanoviæa je Mihailoviæi.
Bila su 2 brata:
Ognjan (r. 1797) i njegov stariji brat Marinko (r. 1791).
Ognjanov sin se zvao Hriste (r. 1819) i od njega su se dalje razvijala prezimena Ristiæ, a kasnije æe se od njih razviti Miletiæi, Petroviæi zvani Treniæi i Prvuloviæi (Terziæi).
Kjara
Njemacka
[email protected]
Bravo Kjara!
Pozdrav Sasa
Sasa Markus
Göteborg, Sverige
[email protected]
Hvala Sasa
Puno pozdrava tebi i tvojoj obitelji
Kjara
Njemacka
[email protected]
Zahvaljujem se Kjari na urucenom pozdravu!
M. Sasa
Sasa Markus
Göteborg, Sverige
[email protected]
Ja sam Mirjana Ognjanović, unuka Sofronija Oghnjanovića, nekadašnjeg osnivača Prve vojvodjanske fabrike mleka i mlečnih proizvoda. Sa porodicom živim u Beogradu. Čitav niz godina radila sam u Kulturnoj rubrici “Politike” i “Politikinom Zabavniku”. Bavim se književnim prevodjenjem i pisanjem. Moj otac je bio Sofronijev sin Aleksandar Ognjanović, dugogodišnji profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Imam rodjenu sestru Spomenku i sestru od strica Tatjanu (živi u Ljubljani), sestre od tetke Aleksandru i Draganu koje žive u Ženevi, Danicu (Niš) i Josifa i Danlila (Skoplje). Ništa od imanja Sofronijevog još nije vraćeno, a godinama vodimo sudsku bitku za njegovu rehabilitaciju koja je najpre odobrena, ali se tužilac ponovo pobunio… Tužna priča.